peperonity Mobile Community
Welcome, guest. You are not logged in.
Log in or join for free!
 
New to peperonity.com?
Your username allows you to login later. Please choose a name with 3-20 alphabetic characters or digits (no special characters). 
Please enter your own and correct e-mail address and be sure to spell it correctly. The e-mail adress will not be shown to any other user. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
Stay logged in
Enter your username and password to log in. Forgot login details?

Username 
CAUTION: Do not disclose your password to anybody! Only enter it at the official login of peperonity.com. We will never ask for your password in a message! 
Login
Stay logged in

Share photos, videos & audio files
Create your own WAP site for free
Get a blog
Invite your friends and meet people from all over the world
All this from your mobile phone!
For free!
Get started!

You can easily invite all your friends to peperonity.com. When you log in or register with us, you can tell your friends about exciting content on peperonity.com! The messaging costs are on us.
Meet our team member Sandy and learn how to create your own mobile site!

Don Kihot - Miguel - lektire



Don Kihot - Miguel
KNJIŽEVNA VRSTA : Roman,satirièki viteški.

TEMA : Pustolovine viteza Don Quijota i perjanika mu Sancha
Panze.

MOTIVI : Viteštvo,životi vitezova srednjeg vijeka,njihove osobine i karakter,te opæe društveno stanje toga doba.
- Napomena : Pisac ovoga djela je uz radnju koja se zasniva na
navedenim motivima u fabulu unio obilje ironije,
humora i satire bez kojih djelo ne bi imalo svoju
posebnost i time velièinu.

PROBLEMATIKA : Fiktivni sijet viteštva u kojem Don Quijote vjeruje da živi,te posljedice njegovog djelovanja pod tom zabludom.

MJESTO RADNJE : Španija.

VRIJEME RADNJE : 16.vijek.

FABULA : U malom selu u pokrajini Mancha živio je pedesetogodišnji plemiæ Alonso Quijano.Dosadan i jednolièan seoski život naveo ga je da zabavu i uzbuðenje traži u èitanju viteških knjiga.Uronivši u taj fantastièni svijet,"osuši mu se mozak i pamet mu se pomuti" te odluèi obnoviti drevno viteštvo.Nastojeæi što više slièiti junacima iz svojih knjiga naèini nezgrapnu bojnu opremu ,staro kljuse nazva Rocinante,a sebe Don Quijote od Manche.Kako su svi vitezovi-lutalice bili zaljubljeni,on za vladaricu svog srca izabra seljanku iz obližnjeg sela,obdarivši je svim vrlinama i ljepotama koje krase plemenite dame. Nakon obavljenih priprema Don Quijote jednoga dana kradom napusti svoj dom. Nakon cjelodnevnog jahanja stigne do male gostionice,koja mu se uèini dvorcem.Gostionièara za koga je mislio da je vitez zatraži da ga po propisanom ceremonijalu oviteži,što gostionièar,veliki šaljivac,prihvati.Tako Don Quijote postane pravi vitez.
Tada se uputi u potragu za pustolovinama koje nije morao dugo tražiti.Ubrzo naiðe na seljaka koji djeèaka,pastira u njegovoj službi,kažnjava udarcima remena zbog nemara.

- - -
- - -
Don Quijote,naravno,stane na djeèakovu stranu i povjerujuæi seljakovu obeæanju,krene dalje,ne znajuæi da je djeèak nakon njegova odlaska još jaèe kažnjen.
Zatim se susreæe sa grupom mazgara koji nisu htjeli iskazati èast Dulcineji od Tobosa,njegovoj izabranici.Videæi pred sobom mahnita starca mazgari su ga propisno istukli.Tako ispremlaæenog naðe ga seljak iz njegova mjesta i povede kuæi.
Vidjevši ga takvoga,gazdarica i sinovica pozovu župnika i brijaèa ne bi li ga oni priveli pameti.Oni spališe knjige i zazidaju prostoriju u kojoj su bile,a kada se Don Quijote oporavio uvjerili su ga da je zli èarobnjak uèinio da soba nestane.Èinilo se da je Don Quijote došao pameti,no potajice on nagovori siromašnog seljaka Sancha Panzu da bude njegov konjušar i s njime krene na put.
Uto ugledaju u polju tridesetak vjetrenjaèa,a Don Quijoteu se uèine divovima te unatoè Sanchovim upozorenjima kreæe u boj.
Nedugo zatim susreæu dva fratra,koji preplašeni pobjegnu,i koèiju sa pratnjom.Na Don Quijotea se razljuti Viskajski konjušar iz pratnje te se s njih dvojica sukobe.Iako iz dvoboja izlazi kao pobjednik Don Quijote ostaje bez pola uha.
Nedugo zatim sukobe se s nekim konjušarima te se nanovo isprebijani dovuku do krème gdje se o njima brine krèmarica,njena kæerka i služavka.Tu se s njima našao i mazgar s kojim je noæu u mraku zabunom došlo do tuèe zbog služavke.Kada Don Quijote ode ne plativši raèun,smatravši da mu to ne dopušta viteški red,
krèmar se obrati Sanchu.Pošto ni on nije htio platiti pameti su ga odluèili privesti probisvijeti koji su se tamo našli.
Nakon toga Don Quijote doživljava nevjerovatne pustolovine u kojima redovito izvlaèi deblji kraj.Napada stada ovaca,grupu ljudi koji nose mrtvaca,te oslobaða zarobljenike koji su se uputili na galiju,nakon èega se sa Sanchom skriva u planinama da ih kraljevi èuvari ne uhvate.Don quijote šalje Sancha sa pismom Dulcineji,a on za to vrijeme èeka u gori.Prijatelji i obitelj su se u meðuvremenu zabrinuli za njegovo zdravlje te seoski župnik i brijaè krenu u potragu za njime.Kada su ga konaèno našli,uspjeli su ga strpati u kavez i volovskim ga kolima vratili kuæi.
Don Quijote,koji je u meðuvremenu prizdravio,ali ne i došao pameti,praæen vjernim perjanikom,treæi put kreæe u nova uzbudljiva putovanja. - - -
- - -
Put ih vodi u Toboso,gdje Don Quijote želi posjetiti Dulcineju.Sancho,koji je trebao udesiti susret,odluèi se poslužiti lukavstvom pa mu za prvu seljanku koju sretnu kaže da je Dulcineja.Don Quijote odgovara da ta djevojèura ne može biti ona,
veæ su je sigurno zli èarobnjaci pretvorili u tako gadnu spodobu.
Muèen tim mislima,Don Quijote susreæe Viteza od Oledala i
s njime se zavadi keda ovaj spomene da je u jednom od brojnih sukoba u kojima je sudjelovao,pobjedio Don Quijotea.Don Quijote izlazi iz bitke kao pobjednik i tada se ustanovi da je vitez Sanson Carrasco,Don Quijoteov znanac.On je u dogovoru sa župnikom i brijaèem,odluèio odvratiti Don Quijotea od njegovih ludorija tako da ga pobjedi u dvoboju i kao pobjednik postavi mu uvjet da se vrati kuæi.Nakon boja on je,po Don Quijoteovoj naredbi morao nastaviti živjeti skitnièkim životom.
Don Quijote nastavlja svoj put koji ga vodi u kuæu ljubaznog seljaka èijem sinu Don Quijote daje savjete o pjesnièkom životu.
Nakon toga odlaze na vjenèanje djevojke Kiterije i bogataša po imenu Kamacho.Usred vjenèanja mladiæ Basilio,koji je zaljubljen u Kiteriju,odglumi smrt zabadanjem maèa u vlastito tijelo,a nakon toga se diže na opæe èuðenje svih prisutnih.Time on ostvaruje svoj cilj jer je za vrijeme svoje lažne samrti izmolio sveæenika da ga pred smrt oženi sa Kiterijom.Don Quijote staje na stranu Basilia nakon što ga ljudi koji su shvatili njegov trik napadnu.
Nedugo nakon vjenèanja Don Quijote i njegov vjerni perjanik nastavljaju svoj put na kojemu doživljavaju razne zgode i nezgode,
a meðu najzanimljivijima jeona u kojoj se Don Quijote bori sa kazališnim lutkama.
Zatim ih put vodi na posjed vojvode i vojvotkinje koji su bili dobro upoznati sa njegovim avanturama te su se odluèili našaliti na njegov raèun.Njihov plan bio je jednostavan:podanicima su naredili da se ponašaju u skladu sa prièama o vitezovima.Don Quijoteu ukazuju velike poèasti,dvorjanke se zaljubljuju u njega,a vrhunac je pojava zaèarane Dulcineje koja æe biti osloboðena ako si Sancho sam zada 3300 udaraca bièem.
Vojvoda postavlja Sancha za upravitelja "otoka" Barataria koji posao obavlja mudro na sveopæe iznenaðenje.Ali nakon svega desetak dana napušta svoj položaj i vraæa se Don Quijoteu.
- - -
- - -
Još jednom susreæu Sansona Carrasca koji se taj put predstavlja kao vitez od Bijelog Mjeseca i pobjeðuje Don Quijotea.Tada se Don Quijote odrièe života skitnika - viteza na godinu dana po Sansonovoj naredbi.
Na povratku u selo Don Quijote odluèi tu godinu dana provesti kao pastir,na uzoru na pastire koje je u meðuvremenu susreo,no vrativši se kuæi,oboli.Izneneðujuæe,on se odrièe svojih viteških lutanja kao ludosti te,primivši posljednju pomast,umire kao
Alonso Quijano.
- Napomena :Radnja,odnosno fabula ovog djela veoma je
komplicirana zbog mnoštva raznovrsnih pustolovina
u kojima glavni junaci sudjeluju.Smatram da bi kakvo
puno kraæe preprièavanje ostavilo "rupe" u ovoj
fantastiènoj,ali zapletenoj fabuli.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA :
Don Quijote je na poèetku romana Alonso Quijano,"plemiæ koji se po dobi hvatao pedesetih i bio je snažna rasta,suhovljav,mršav u licu,veliki ranoranilac i ljubitelj lova".Odjednom spazi èari èitanja starih viteških romana i poslije i sam,pomuæenog uma od tolikog èitanja,odluèi postati vitez i odlazi u pustolovine po Španjolskoj.
Postaje hrabar,nepokolebljiv i ustrajan,postavlja si cilj od kojeg ne odustaje.Iako bezuman u svojim postupcima,plemenit je u svojim namjerama.Njegova djela,koliko god mahnita,zraèe velièinom.On je lud,ali to nije patološko ludilo,veæ sam naèin njegova postojanja i djelovanja.Stoga nikada nije sveden na lakrdijašku figuru i pisac mu tijekom cijelog romana nije oduzeo ljudsko dostojanstvo.On nije odbaèen od okoline,veæ uzdignut iznad nje,iako se na prvi pogled ne èini tako.Don Quijote je utjelovljenje ljudskog sna,ljudske bezumnosti,ljudskih stradanja i uporne borbe za pravdom,istinom i nedostižnim idealima.On je luðak,ali mudar i vidovit,na trenutke dolazi do bistrih spoznaja o sebi i svome snu.U bitkama je nemilosrdan,smion i hladnokrvan.Gotovo je nezamisliva ta promjena zanosa prisutnog u govorima kojima se obraæa Dulcineji prije svakog dvoboja,a dostojan je najveæim ljubavnicima.
Cervantes mu pred smrt ipak vraæa razum te i sam Don Quijote odbacuje to svoje lažno ime i odluèno umire kao Alonso Quijano.
- -
- -
Sancho Panza je Don Quijoteov perjanik.Fizièki izgled mu je opisan vrlo škrto,ali istovremeno i precizno kada se kaže da je "imao golemu trbušinu,a nizak rast i tanke noge".Iako se pri prvom spominjanju kaže da je bio bez mnogo "soli u glavi",u buduænosti se dokazuje suprotno.On je Don Quijoteva èista suprotnost.Dok se Don Quijote uputio u traženje pustolovina idealistièki nastrojen,
Sancho je to napravio iskljuèivo iz svoje koristi.Nasuprot Don Quijoteu,on izbjegava fizièke sukobe premda je spreman sebe braniti koliko može.Pohlepan je i sebièan,ne okljeva opljaèkati ni fratra.Sklon je citiranju malograðanskih poslovica i izreka,pa ga èak i sam Don Quijote traži da se odrekne te navike.
S vremenom je Don Quijote Sancha pomalo uvukao u svoj svijet te æe se i on mnogo puta prepustiti snovima svog gospodara.
Sancho Don Quijotea na samrti uvjerava da æe postati pastiri.Tu njegova privrženost vladaru dolazi do izražaja više nego ikada,jer mu on više ništa ne može niti želi obeæati,a Sancho ga je ipak spreman podržati u njegovoj zadnjoj ludosti.

- ostali likovi :gazdarica,sinovica,brijaè,pop,Don Roland,vojvoda,
vojvodkinja,župnik,kanonik,fratri,krèmar,krèmarica,seljanke,Tome Cecial,Kiterija,Basilio,Tereza,Don PedroRecio,Don Antonio,Sanson Carrasco,mazgari,galijaši,glumci itd.

IZVANTEKSTOVNI ODNOSI : Uz glavnu fabulu koja je poznata,
pisac ovoga djela uvodi dodatnu radnju koja se ne vidi iz glavne, rveæ stoji u njenoj pozadini.Naime,Don Quijotea kroz cijelu radnju potajno,na trenutke,prate njegovi mještani bakalar Sanson Carrasca,župnik,brijaè i drugi zabrinuti za njegovo zdravlje i poljuljanu pamet.Skrivajuæi se uvijek pod drugim lažnim imenima i ulogama,pokušavaju Don Quijotea odvesti kuæi da tamo ostane i nastavi normalno živjeti.To na kraju i uspjeva bakalar Carrasco.
Osim te skrivene radnje pisac nam èesto daje uvid u samu ironiju djela,te u to da glavne junake mnogi "vuku za nos";tj.pretvaraju se da ih cijene i poštuju.Ovi to,naravno,u svojoj zasljepljenosti ne vide

IDEJA DJELA :Svijet se mijenja,a s njime se trebaju mijenjati i ljudi.Oni koji se ne uspiju prilagoditi neæe moæi opstati.
Dokaz je Don Quijote.

STIL I JEZIK : Prvi dio romana se po svojoj strukturi prilièno podudara s viteškim romanom,ali Cervantes u njega unosi stanovite izmjene.Uz pustolovine glavnog lika,on u svoje djelo unosi nekoliko novela,od kojih su,neke više a neke manje u svezi sa tijekom glavne radnje(novela o Kiteriji i Basiliju).On sam objašnjava taj postupak kao naèin razbijanja jednoliènosti pripovjedanja o samoj dvojici glavnih likova.U tom djelu ima nekih nedosljednosti na koje u drugom djelu upozorava lik Sansona Carrasca.Drugi dio romana ima jedinstvenu strukturu;u njemu nema umetnutih novela.Po obradi graðe drugi dio je složeniji i kompaktniji.U prvom dijelu on govori o pisanju romana "Bistri vitez Don Quijote od Manche",a u drugom dijelu o lažnom
(Avellenadinom) nastavku romana.Èesto se pjavljuju latinski izrazi poput "tantum pellis et ossa fuit",poslovice kao što je "nije zlato sve što sja" i citati.Cervantes upotrebljava poredbe(skitnik vitez bez ljubavi drvo je bez lišæa i ploda i tijelo bez duše) i metafore(zatrpati provaliju straha;osvjetliti zbrku smetenosti).
Služi se pripovijedanjm,dijalogom i opisivanjem.

KRITIKA DJELA : "Vjerovatno nikada nije opisan tako bogat i neiscrpan roman,koji bi otvorio tiliko problema,koji bi nam postavljao toliko zamki i izazova,u kojem bi bilo toliko bistrine i zagonetnosti te nam se uvijek prièinjava da smo na èistini,a nikad zapravo ne znamo na kojoj.U tome i jest Cervantesova velièina,jer nam uvijek nameæe nešto drugo,ozbiljnije i šire od onoga što kaže. Njegove rijeèi,zbivanja,prostori uvijek imaju svoju perspektivu i težinu.Uvijek nas navodi na razmišljanje.Zato Ortega i kaže da Don Quijotea treba èitati unutra,treba èitati misleæi.Njegovoj riznici poslovica,narodnih izreka i primjera iz života nema kraja.Zato je njegovo djelo blisko širokom krugu èitatelja.Ovo veliko djelo nikada nijedna epoha nije odbacila.U razlièitim vremenima sudilo se o njemu razlièito,ali je svako vrijeme u njegovoj bogatoj riznici nalazilo mnogo toga za sebe."Don Quijote" je od samog poèetka bio i ostao živ i kako je vrijeme odmicalo njegova se vrijednost samo poveæavala.Poslije "Biblije","Don Quijote" je doživio najviše prijevoda."



BILJEŠKA O PISCU :Miguel de Cervantes Saavedra(1547.-1616.)
On je bio pisac koji je znaèio najviši uspon i sintezu španjolskog duha i španjolske stvarnosti svojega vremena.Roðen je u gradiæu Alcala de Henares,nedaleko od Madrida,kao èetvrto od sedmero djece siromašna kirurga.Tijekom rane mladosti èesto je sa svojom obitelji mijenjao mjesto boravka.Školovao se u rodnom mijestu,
Sevilli i Madridu,gdje je poèeo pisati svoje prve pjesme.Sa dvadeset godina,kao èlan pratnje kardinala Acqavive,papina legata u Španjolskoj,odlazi u Italiju.Tu je upoznao i talijansku književnost i život,bujniji i slobodniji nego u svojoj domovini.Sudjelovao je u mnogim borbama te je bio i zarobljen i odveden u Alžir.Nakon pet godina otkupljen je i vraæen u Španjolsku.Ali,ni u domovini ga nije doèekala sreæa.Nitko nije mario ni za zasluge ni za patnje isluženog vojnika.U 37. godini se ženi,a od 1582. godine okreæe literaturi,no njegovi kazališni komadi i pjesme ne nalaze izdavaèa.
Godine 1585. izdao je pastoralni roman "Galatea".Unatoè popularnosti takvih romana,ovo Cervantesovo djelo nije poluèilo slavu i novac kojima se on nadao.
Tada ga steèaj novèara,kod kojega je položio svoj novac,
upropaštava i dovodi u zatvor.U tamnici piše prva poglavlja "Don Quijotea" koji æe biti objavljen 1605. pod naslovom "Oštroumni vitez Don Quijote od Manche,prvi dio" i postiže veliki uspijeh.Cervantes razvija vrlo živu književnu djelatnost.Izdaje zbirku od dvanaest novela "Uzorne novele",kojom tu proznu vrstu uvodi u španjolsku književnost ;satirièko didaktièku poemu "Put na Parnas" i "Osam komedija i osam novih meðuigri".Potaknut objavljivanjem nastavka romana "Don Quijote" Alonza Fernandeza de Avellaneda,Cervantes objavljuje svoj nastavak romana.Zadnje Cervantesovo djelo bio je herojsko-viteški roman "Persiles i Sigismunda",objavljen posmrtno.Cervantes je umro u Madridu iste godine kada i Shakespeare.

OSOBNI STAV : Smatram da je ovo djelo zasigurno zaslužilo svoju slavu i bilo bi suvišno ponavljati na dugo sve one kritike koje je do sada dobilo.Radnja je zasiæena tolikim uzbuðenjem, neoèekivanim obratima te uz to i ironijom i humorom,da èitatelja doslovno "ljepi" za stolicom.Ipak,uz sve najveæe pohvale ne mogu se oteti dojmu da mi se 1.dio ipak više svidio od 2.dijela.Iz pišèeve biografije saznajemo da je 1.dio napisao u tamnici.Moguæi uzrok?


This page:





Help/FAQ | Terms | Imprint
Home People Pictures Videos Sites Blogs Chat
Top