peperonity Mobile Community
Welcome, guest. You are not logged in.
Log in or join for free!
 
New to peperonity.com?
Your username allows you to login later. Please choose a name with 3-20 alphabetic characters or digits (no special characters). 
Please enter your own and correct e-mail address and be sure to spell it correctly. The e-mail adress will not be shown to any other user. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
Stay logged in
Enter your username and password to log in. Forgot login details?

Username 
CAUTION: Do not disclose your password to anybody! Only enter it at the official login of peperonity.com. We will never ask for your password in a message! 
Login
Stay logged in

Share photos, videos & audio files
Create your own WAP site for free
Get a blog
Invite your friends and meet people from all over the world
All this from your mobile phone!
For free!
Get started!

You can easily invite all your friends to peperonity.com. When you log in or register with us, you can tell your friends about exciting content on peperonity.com! The messaging costs are on us.
Meet our team member Sandy and learn how to create your own mobile site!

Hamlet - Wiliam Sekspir - lektire



Hamlet - Wiliam Sekspir
Bilješke o piscu

William Shakespeare (1564-1616. godine)
-Bbio je pjesnik i dramatièar. Mnogi tvrde da je najveæi dramski stvaratelj svih vremena. Rodio se i umro u Stratford - on - Avonu u Engleskoj. Oko 1585. godine odlazi u London gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je trideset i šest drama koje obiæno dijelimo na : 1. Tragedije : Hamlet , Julije Cezar, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Lear, Macbeth;
2. Komedije : Ukroæena gospodarica, San Ivanjske noæi, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnogo vike ni za što;
3. Romance : Romeo i Julija, Zimska priæa i oluja;
4. Povijesne drame : Kralj John, Richard drugi, Henrik èetvrti, Henrik peti, Henrik šesti, Richard treèi, Henrik sedmi.
Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz svoje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to samo znaèi da svi podaci potjeèu iz ljudskog ponašanja, neovisno o tome gdje i kada èovjek živi. 1609. godine izašli su njegovi soneti, zbirka od 154 pjesme. Zacjelo je veæina tih soneta nastala puno prije njihova objavljivanja. Kritièari obièno istiæu da fabule Shakesperovih djela nisu osobito originalni. Zna se da je svoje prièe za svoje drame preuzimao od drugih autora. To vrijedi i za Hamleta. Predpostavljalo se da je postojalo pra- Hamlet i da mu je autor bio Shakespearov nešto mlaði suvremenik Thomas Kyd. No dok je to samo predpostavka, neki izvori su dobro poznati, npr. legenda o Hamletu danskog povijesnièara iz ranog 13. st. Saxa Grammaticusa, odakle ju je preuzeo francuski pjesnik Francois de Bellforest. Osvim toga Shakespearove drame, pa naravno i Hamlet, satkane od bezbrojnih èestica preuzetih iz najraznovrsnijih izvora.

Hamlet

Osobe

Klaudije, danski kralj
Hamlet, sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja
Polonije, kraljev komornik i glavni državni tajnik
Horacije, Hamletov prijatelj
Laret, Polonijev sin
Voltimande,
Kornelije, danski poklisari u Norveškoj
Rosencrantz,
Guildenstern, dvorani, nekadašnji Hamletovi prijatelji na sveuèilištu
Osric, smiješni dvoranin
Marcel,
Bernardo, èasnici na straži
Francisko, vojnik
Reynaldo, Polonijev sluga


Fortinbras, norveški kraljeviæ
Gertruda, danska kraljica, Hamletova majka
Ofelija, Polonijeva kæi
Jedan gospodin
Jedan sveæenik
Norveški kapetan
Engleski poklisari

Plemiæi, plemkinje, èasnici, vojnici, mornari, glasnici i pratnja, Duh Hamletova oca.

Mjesto radnje : Danska, uglavnom kraljevski dvorac Helsingör, njegov interijer i eksterijer
Tema dijela : Hamletova osveta
Jezik i stil : Po vrsti ovo djelo je drama i to tragedija u pet èinova, djelo je pisano u stihu .

Sadržaj

Beernardo i Marcelo stražarili su preko noæi na kraljevom dvoru kralja Klaudija koji je od nedavna vladao Danskom jer je njegov brat Hamlet “nekim nesretnim sluèajem” umro. Klaudije se odmah prihvatio kraljevstva i ženi se ženom ubijenog kralja Hamleta, udovicom Gertrudom. To je najviše smetalo Hamletu, sinuu pokojnog kralja. Nije mogao gledati strièeve greške, a posebno stupanje u vezu s njegovom majkom odmah nakon oèeve smrti. Nije volio nioèem prièati i živio je mirno. Stražarima Beruardu i Marcelu, oko ponoæi, poèeo javljati duh koji je lièio na pokojnog kralja Hamleta. Stražari su to rekli Hamletu i Horaciju ( Hamletovu prijatelju ). Jedne noæi Hamlet odlazi sa stražarima na stražu, duh ubijenog kralja javlja se na gradskim zidinama i Hamlet hrabro istupi pred duha pitajuèi ga tko je i zašto dolazi. Duh ga je odveo na stranu i rekao mu je da je duh pokojnog kralja i da Hamlet nije umro prirodnom smræu, nego ga je ubio vlastiti brat Klaudije nalivši mu otrov u uho dok je spavao u vrtu. Rekavši mu o zatražio je od Hamleta da se osveti. Hamlet obeæa da æe se ravnati prema uputama duha u svemu, a duh se izgubi. Kad je Hamlet ostao sam, stvori sveæanu odluku da æe smjesta zaboraviti sve što se nalazi u njegovom sjeæanju, sve što je nekad nauèio iz knjiga ili opažanja, i da mu u pameti neæe ostati ništa drugo, nego samo ono, što mu je duh rekao i zamolio da uèini. Hamlet nije pojedinosti svoga razgovora s duhom nikome rekao nego samo svom dragom prijatelju Horaciju i naredio njemu i Marcelu, neka se zakunu da æe šutjeti o onom, što su vidjeli te noæi. U strahu, da bi se to moglo primjetiti i da bi stric Klaudije mogao postati oprezan, ako posumlja da on nešto sprema protiv njega, ili da je doista više saznao o smrti svoga oca nego što se moglo misliti, odluèio je da se pravi lud. Mislio je pri tome da æe izazvati manju sumlju, ako ga stric bude smatrao za bilo kakav ozbiljniji èin, a da æe tajna pojave duka najbolje skriti njegova ludost. Od tog se vremena Hamlet poèeo oblaèiti
veoma èudno i neobièno , govoriti i vladati se tako da je savršeno glumio luðaka. Kralj i kraljica bili su prevareni, no nisu vjerovali da je oèeva smrt bila jedini razlog za njegovu ludost ( jer nisu ništa znali o pojavi duha ), nego su zakljuèili, da je razlog tomu zlu zacjelo ljubav i mislili su da su pronašli predmet njegove ludosti. Prije nego što se je Hamlet poèeo pretvarati da je lud, bio je jako zaljubljen u lijepu djevojku Ofeliju, kæer Polonija, glavnog kraljevog savjetnika. Slao joj je pisma i prstenje i iskazivao svoje osjeæaje navaljujuæi na nju svojim udvaranjem što je ona rado primala. Ali ludost koja ga je nedavno zaokupila, uèinila je da ju je zanemario, i nastojao je do joj ne iskazuje nikakvih obzira, nego se prema njoj vladao dosta surovo, no ona, dobra srca, mjesto da mu zamjeri što joj se iznevjerio , izvinjavala ga je pred sobom. Hamlet se nemože pomiriti s ljupkim udvaranjem ljepe Ofelije te joj je napisao pismo u kojem je bilo puno divnih skokova strasti i neobiènih rijeèi, koje su se poklapale s njegovom tobožnom ludošæu. Napisao joj je da ne sumlja da zvijezde sjaju, da se sunce kreæe, neka sumlja da istina laže i dr... .
Ofelija je po svojoj dužnosti pokazala to pismo svom ocu, a on je smatrao svoju dužnost da ga pokaže kralju i kraljici, koji od tog vremena nisu više sumljali da je uzrok Hamletovoj ludosti ljubav. Od tog trenutka kralj i kraljica bili su uvjereni da je Hamletova ludost žaražena Ofelijinom ljepotom. Dok se Hamlet tako borio, pretvarao, u neodluènost stigoše na dvor neki glumci, u kojima je on uživao. Srdaèno ih je pozdravio, a njihova gluma navela ga je na misao da na dvoru napravi gozbu koja bi slièila na umorstvo njegova oca. Slijedeæi dan za vrijeme predstave ;
Pantomima: Ulaze " Kralj i kraljica "( glumci Gonzago i njegova žena Baptista )" koa nježni zaljubljenici; Kraljica grli njega, a on nju. Ona klekne i u nijemoj igri iskazuje mu ljubav. On je pridigne i nasloni svoju glavu na njezin vrat, zatim legne na cvjetnu lijehu; kad je vidi
da je usnuo, ostavi ga sama. Odmah zatim uðe neki èovjek ( glumac Lucijan ),uzme Kraljevu krunu, poljubi je, ulije otrov u kraljevo uho ( u uho glumca Gonzaga ) izaðe. Kraljica se vrati, naže kralja mrtva i prenemaže se. Trovaè opet uðe s dva- tri statista i pretvara se da tuguje s Kraljicom. Statisti iznose mrtvo tijelo. Trovaè snubi Kraljicu darovima; neko se vrijeme èini da se ona opire i da oklijeva, ali na kraju prihvaèa njegovu ljubav.
Vidjevši to kralj Klaudije napušta predstavu i izašavši iz dvorane predstava se prekinula. Hamlet je dovoljno vidio i uvjerio se da su rijeèi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjeèuje majku želeæi joj nešto važni reæi i misleæi da kralj prisluškuje iza zavjese, ubija Polonija koji se tamo sakrio. Lukavi kralj sluti da mu prijeti opasnost od Hamleta ta ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Hamlet, sluteæi izdajstvo, izvadi potajno noæu pismo, vješto izbriše svoje ime i mjesto njega postavi imena dvojice dvorjanina koji su ga pratili. Stigavši kuæi, pred oæi pojavio mu se tužan prizor, obavljaose pokop mlade i lijepe Ofelije, nekadašnje njezine ljubavi, koja je vješajuæi vijenac na vrbi iznad potoka pala u njega i utoplia se. Lukavi kralj kad je vidio da je Laretova tuga i mržnja za njegovim ocem Polonijem i njegovom sestrom Ofelijom prevelika, htio je to iskoristiti nagovorivši ga da za vrijeme natjecanja na dvoru izazove Hamleta na dvoboj. Povod tom izazovu bilo je to što mu je Klaudije rekao da je Hamlet kriv za ubojstvo njegova oca i smre njegove sestre. Hamlet je pristao na dvoboj neznajuæi što ga èeka.
Na dan natjecanja :
Tom je natjecanju prisustovao cijeli dvor, a Laret je po kraljevoj uputi spremio otrovno oružje. Dvorjani su se kladili za visoke svote, tko æe pobjediti, buduæi da su obadvojica, bili poznati kao vrsni maèevaoci. Hamlet je izabrao sablju ne sumljajuèi u Lareta i ne brinuèi se da ispita Laretovo oružje, koje je mjesto tupe sablje, kakva se uzima po propisima maèevanja, uzeo oštru i otrovnu. Na poèetku se Laret s Hamletom igrao i dopuštao mu da ga nekoliko puta posijeèe. Nakon nekoliko prekida Laret napadne žestoko na Hamleta otrovnim maèem i zada mu smrtonosan udarac. Hamlet se razbjesni i neznajuæi za podmetnuto izdajstvo u sukobu zamjeni svoju sablju s Laretovim maèem i probode ga njegovim vlastitim maèem. U taj èas kraljica vikne da su je otrovali. Neoprezno je ispila pehar, koji je kralj pripremio za Hamleta ako u borbi ožedni, no zaboravio je upozoriti kraljicu na pehar, koji je ona ispila i smjesta pala mrtva. Hamlet sumljajuæi u izdajstvo, zapovjedi da se sva vrata pozatvaraju, dok ne pronaðe izdajnike. Laret mu reèe, neka dalje ne traži, jer da je on izdajnik, i osjeèajuæi da umire od rane, koju mu je zadao Hamlet, prizna, kakvim se izdajom poslužio i kako je on pao žrtvom svog izdajstva. Reèe Hamletu da je vrh maèa bio otrovan i da Hamletu preostaje samo pola sata života, jer nema naèina koji bi ga mogao izlijeèiti od otrova, Umirajuèi Laret zadnjim rijeèima optužuje kralja Klaudija kao zapoèetnika te nesreæe.
Hamlet koji je saznao, kako mu je blizu kraj, i da je još ostalo otrova u maèu, naglo se okrene prema svom podlom stricu i zabode mu šiljak maèa u srce. Hamlet osjeèajuæi da mu ponestaje daha i da ga život napušta, obrati se svom prijatelju Horaciju, koji je bio svjedok te kobne tragedije, i umirajuæi ga dahom zamoli, neka ostane u životu i neka svijetu isprièa taj dogaðaj.
Horacije obeæa da æe sve vjerno isprièati svim tajnama, koje su potakle te dogaðaje. Tim obeèanjem "puèe" plemenito Hamletovo srce.

Hamlet :
Danski kraljeviæ koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On
je istovremeno hrabar i plah, odgaða osvetu zbog svoje
neodluènosti, jer on za cijelu situaciju više tereti majku nego
Klaudija.

Hamletova smrt :
... ... ... Hamletova smrt, taj zaista nepibitan podatak u zbivanju Hamleta, nije neizbježan. On umire u dvoboju, od rane koja ga je mogla i obiæi, kao sto ga je obišao i otrov iz pehara.
Mislim da smrt tragiènog junaka predstavlja poslijednju, i vjerovatno najtežu, u nizu nevolja koje su se dogaðale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onoga što ga èini velikim èovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo ...


This page:





Help/FAQ | Terms | Imprint
Home People Pictures Videos Sites Blogs Chat
Top