peperonity Mobile Community
Welcome, guest. You are not logged in.
Log in or join for free!
 
New to peperonity.com?
Your username allows you to login later. Please choose a name with 3-20 alphabetic characters or digits (no special characters). 
Please enter your own and correct e-mail address and be sure to spell it correctly. The e-mail adress will not be shown to any other user. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
Stay logged in
Enter your username and password to log in. Forgot login details?

Username 
CAUTION: Do not disclose your password to anybody! Only enter it at the official login of peperonity.com. We will never ask for your password in a message! 
Login
Stay logged in

Share photos, videos & audio files
Create your own WAP site for free
Get a blog
Invite your friends and meet people from all over the world
All this from your mobile phone!
For free!
Get started!

You can easily invite all your friends to peperonity.com. When you log in or register with us, you can tell your friends about exciting content on peperonity.com! The messaging costs are on us.
Meet our team member Marzus and learn how to create your own mobile site!

Kraljevic i prosjak - Mark Tven - lektire



Kraljevic i prosjak - Mark Tven

Kraljeviæ i prosjak


Bilješka o piscu: MARK TWAIN
Amerièki književnik Mark Twain, pravim imenom Samuel Langhorne Clemens, roðen je 30. studenoga 1835. Neko je vrijeme bio brodar na Mississipiju, kopaè zlata, a bavio se i novinarstvom. Godine 1853. odlazi na istok, u potrazi za poslom, i radi u tiskarama u New Yorku, Philadelphiji, Washingtonu, St. Louisu. Umro je 21. travnja 1910. godine. Poznata su mu djela: Pustolovine Toma Sawyera, Život na Mississipiju, Pustolovine Huckleberryja Finna, Ukradeni bijeli slon, Tajanstveni stranac, Jenki iz Connecticuta na dvoru kralja Arthura.
Tema: društvene prilike u srednjovjekovnoj Engleskoj
Vrsta djela: pustolovni roman
O djelu: Èini li odijelo èovjeka? Mnogi æe doista reagirati samo na to; zadivit æe ih neèija odora, kao simbol položaja i moæi. S druge strane, nekomu èije ruho nije tako sjajno, koji je siromašna podrijetla, izrugivat æe se i ponižavati ga. U ovoj pripovijesti to je doista slikovito opisano. Kad je kraljeviæ Edward odjenuo Tomovu odjeæu, nitko mu više nije vjerovao tko je uistinu, svi su mu se rugali. Istodobno, Tom je bio na dvoru, preodjeven u kraljeviæa, okružen gospodom. No svaki put kad bi ga nešto pitali, djelovao je zbunjeno, svi su mislili da je lud. Tek na kraju prièe ljudi shvaæaju da kraljeviæa ne èini samo odjeæa, veæ i njegovo dostojanstvo i pravo na to da bude kraljeviæ, ali da i siromah ima svoje dostojanstvo te da ga, ako je živio èasno, valja jednako tako poštivati.
Vrijeme radnje: polovica šesnaestog stoljeæa
Mjesto radnje: London, Engleska
Likovi: Tom
Edward
kralj
pustinjak
Tomovi otac i majka

Opis glavnih likova:

TOM – Rodio se u siromašnoj èetvrti: “U starome gradu Londonu rodio se u siromašnoj obitelji, po imenu Canty, jedan djeèak kome se roditelji nisu razveselili.”

Prisiljavali su ga da prosjaèi, ali on je prosio onoliko koliko mu je trebalo; najradije bi slušao prièe: ”On je prosio tek koliko mu je bilo potrebno da održi goli život, jer su zakoni protiv prosjaèenja bili strogi, a kazne teške; zato je dobar dio vremena provodio slušajuæi zanosne prièe i bajke dobrog oca Andrewa o divovima i vilama, patuljcima i duhovima, o zaèaranim zamkovima i sjajnim kraljevima i prinèevima.“

Tom i kraljeviæ Edward odluèiše zamijeniti uloge, no situacija ubrzo postaje vrlo ozbiljna. Na dvoru je mladi Canty viðao raskoš i sjajne odore, ali sve je èešæe èeznuo za domom: “Iduæeg dana pristigoše strani poklisari sa svojom kitnjastom svitom; a Tom ih primi sjedeæi na prijestolju uzvišeno i dostojanstveno. Sjajan mu je prizor isprva godio oku, ali je primanje bilo beskrajno i zamorno baš kao i veæina govora, tako da se poèetni užitak malo-pomalo pretvorio u zanovijet i èežnju za domom.”

Mladi Canty je nesretan u dvorcu, ne snalazi se najbolje, osjeæa da je zatoèen: “Tom je stalno bio tužan i rastresen i nikako se tog osjeæaja nije mogao otresti. Jutarnje dužnosti vezale su mu ruke i zamarale ga. Opet je osjetio kako ga svom težinom pritiskuje njegovo zatoèeništvo.”

Pritišæe ga i sram; dok je veselim osmijehom pratio povorku, odjednom je ugledao majku: “Obrazi lažnoga kralja gorjeli su od uzbuðenja, oèi su mu sijale, sav se topio u ludoj sreæi. U tom trenutku, baš kada je podigao ruku da baci novu pregršt zlatnika, primijeti kako ga jedno blijedo, iznenaðeno lice s oèima prikovanim na njemu napregnuto gleda iz drugog reda gomile. Hladan znoj ga probi: on poznade svoju majku! Pa podiže ruku do oèiju okrenuvši dlan na vanjsku stranu – bio je to mahinalni pokret, za koji nije više znao kada ga je stekao, ali koji je iz navike ponavljao. Ne proðe ni trenutak, a ona se probi kroz gomilu, proðe uz stražara i stade kraj njega. Zagrlila je njegovu nogu, obasula je poljupcima uzvikujuæi: “O, milo moje dijete!” i uprla u njega lice koje se preobrazilo od radosti i ljubavi. U istom trenutku jedan je èasnik kraljeve garde šèepa, te je svojom snažnom rukom tako baci da se otkotrljala do mjesta s kojeg je došla. I dok se taj ružni prizor odigravao, s Tomovih se usana spustiše ove rijeèi: ‘Ženo, ja vas ne poznajem!’, ali ga do srca zaboli što su se ovako prema njoj ponašali.”

U ulozi kralja uvijek je bio plemenit i milostiv: ”- Pogriješio sam, priznajem. Nemoj me izdati, pokloni mi velikodušno ovu milost, a ja više nikad neæu ni misliti ni govoriti o ovoj stvari. Postupi blago sa mnom, gospodine, inaèe sam propao. – Zadovoljan sam, milorde. Zato ne vrijeðaj ponovno, ovdje ili pred drugima, pa æe biti kao da nisi ništa rekao.”

EDWARD – Rodio se kao kraljev sin i cijela mu se Engleska razveselila: “Istoga dana u bogatoj obitelji, po imenu Tudor, rodilo se jedno drugo dijete kome su se roditelji svim srcem razveselili. I ne samo roditelji veæ i cijela Engleska. Engleska je toliko èeznula za njim, toliko mu se nadala i toliko molila Boga za njega, da se sada, kada je stvarno došao, puk skoro izbezumio od radosti.”

Bio je vrlo dotjeran i lijep, a Tom mu se silno razveselio: “Jadni mali Tom, sav u dronjcima, približio se i provlaèio lagano i stidljivo kraj stražara, dok mu je srce lupalo, a nada sve rasla, kad odjednom kroz zlatne šipke ugleda prizor zbog koga umalo što ne vrisnu od radosti. S one strane se nalazio jedan mio djeèak, lica mrkog i preplanulog od raznih igara i tjelesnih vježbi na èistom zraku, èije se odijelo od prekrasne svile i satena presavijalo od nakita; o bedru je nosio mali maè ukrašen dragim kamenjem, na nogama fine èizmice s crvenom petom; na glavi veselu crvenu kapu s koje su se vila pera prièvršæena velikim dragim blistavim kamenom.”

Mrzio je zlostavljanje djece: “ – Da li te zlostavlja? – Dogodi se ponekad, kad zaspi ili kad se napije, da joj se ruka odmara, ali kad se istrijezni, ona sve nadoknadi time što me dobro istuèe. - Mali princ pogleda bijesno i povika: “Kako istuèe? – O, pa da, molit æu, gospodaru. Istuèe! A ti si tako nježan i mali. - Slušaj, prije nego se smrkne ona æe biti na putu za Toranj. Kralj, moj otac ...”

Kad se Edward vratio na prijestolje vidjelo se da je saèuvao svoju plemenitost i dobrotu, ali i pravednost: “– Neka svuku tu malu hulju i bace ga u Toranj! - Ali novi kralj, pravi kralj, reèe: - To nipošto! Bez njega ne bih bio povratio krunu, zato neka nitko ne digne ruku na njega. A što se tebe tièe, dobri moj ujaèe, lorde-namjesnièe, ti se ne ponašaš zahvalno prema tom jadnom deèku, jer èujem da te je naèinio vojvodom (namjesnik pocrveni), a nije bio ni kralj; prema tome, što sad vrijedi tvoja lijepa titula? Sutra æeš preko njega moliti mene za njezinu potvrdu, inaèe æeš ostati obièan grof a ne vojvoda!”
- “Zapamtite svi vi, dame, lordovi i gospodo, da je ovaj èovjek moj vjerni i voljeni sluga, Miles Handon, koji nije prezao ni od èega da svojim valjanim maèem spasi svoga vladara od tjelesnih ozljeda i sigurne smrti; zato je naša volja bila da ga imenujemo vitezom.”

PUSTINJAK – Bijaše to siromašno odjeven èovjek, pomalo èudne naravi i ponašanja:
“Bio je to stasit i košèat èovjek, duge i kao snijeg bijele kose i brade, odjeven u dugu haljinu od ovèje kože koja mu se spuštala do peta; predstavljao se kao arhanðeo i bio je zle naravi.”

Opis kraljevske dvorane za gozbe: ”To je jedna golema prostorija, s pozlaæenim stupovima i kolonadama, i zidovima i stropovima u slikama. Na ulazu stoje visoki gardisti, nepomièni kao kipovi, odjeveni u bogata i slikovita odijela, držeæi helebarde u rukama. Na visokoj galeriji koja se pruža svuda oko dvorane nalaze se sviraèi, gusta gomila graðana oba spola, sjajno odjevenih. U sredini odaje, na povišenom podiju, Tomov je stol.


Vlastiti dojmovi: Mislim da je knjiga vrlo uspješno napisana i vrlo zanimljiva ponajprije zbog nesvakidašnje situacije - na isti se dan, u dvije posve razlièite sredine, raðaju dvojica djeèaka koje poslije poveže neobièan splet okolnosti. Želja da nakratko zamijene uloge kraljeviæa i prosjaka, u poèetku bezazlena djeèaèka šala, postaje vrlo ozbiljna. Pripovijest je iznimno pouèna, ostavljajuæi nas još dugo u mislima o najrazlièitijim stranama ljudske naravi. Takoðer mi se sviða i što ima blagog humora koji još više pridonosi prièi, èini je zanimljivijom.


This page:





Help/FAQ | Terms | Imprint
Home People Pictures Videos Sites Blogs Chat
Top