peperonity Mobile Community
Welcome, guest. You are not logged in.
Log in or join for free!
 
New to peperonity.com?
Your username allows you to login later. Please choose a name with 3-20 alphabetic characters or digits (no special characters).

IMPORTANT: Choose your name WISELY as you cannot change it later on! This is due to the fact that we will submit your pages to major search engines so that they can be found properly. 
Please enter your own and correct e-mail address and be sure to spell it correctly. The e-mail adress will not be shown to any other user. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
Stay logged in
Enter your username and password to log in. Forgot login details?

Username 
CAUTION: Do not disclose your password to anybody! Only enter it at the official login of peperonity.com. We will never ask for your password in a message! 
Login
Stay logged in

Share photos, videos & audio files
Create your own WAP site for free
Get a blog
Invite your friends and meet people from all over the world
All this from your mobile phone!
For free!
Get started!

You can easily invite all your friends to peperonity.com. When you log in or register with us, you can tell your friends about exciting content on peperonity.com! The messaging costs are on us.
Meet our team member Marzus and learn how to create your own mobile site!

Okovani Prometej - Eshil | lektire



Okovani Prometej - Eshil

Okovani Prometej



1. BILJEŠKE O PISCU:

ESHIL

Eshil se rodio u Eleuzini blizu Atene oko 525. godine prije Krista, u uglednoj eupatridskoj obitelji. Veæ se kao mladiæ ogledao u tragièkim natjecanjima. Prema Parskoj kronici prvi put je pobijedio u dramskom natjecanju godine 484. pr. K. , a 472. god. pr. K. dobio je prvu nagradu tetralogijom od koje je saèuvana samo drama Perzijanci. Tri puta boravio je na Siciliji i na dvoru sirakuškog tiranina Hijerona prikazao je dramu Etnjanke sastavljenu za proslavu grada Etne, koji je utemeljio Hijeron. Umro je u Geli na Siciliji, gdje je i pokopan456. god. pr. K. Na njegov grob hodoèastili su poklonici njegove umjetnosti, a Atenjani ga osobiti poèastiše odredbom kojom se svakome dopušta da se može pojavljivati na tragièkim natjecanjima s njegovim tragedijama.
U povijesti helenske književnosti najstariji od tri velikana tragièkog pjesništva zauzima osobito mjesto. Eshil nije samo obièan promatraè povijesnih zbivanja kroz koja prolazi njegov narod u prvim desetljeæima petog
stoljeæa pr. K. , nego je aktivni sudionik u njima. Istakao se osobitom hrabrošæu kao borac u presudnim bitkama kod Maratona, Salamine i Plateje u kojima je njegov narod u borbi protiv perzijskog osvajaèa obranio slobodu i nezavisnost. To je u Heladi razdoblje narodnog oduševljenja i iskrenog domoljublja.
Kao stvaralaèki genij velike snage Eshil otkriva kroz likove svojih tragedija povijesni sadržaj tog presudnog razdoblja. On je pjesnik atenske demokracije, a grandiozni likovi njegovih drama odgovaraju maratonsko-salamnijskoj herojskoj epohi. Unaprijedio je dramsku umjetnost usavršivši dramsku tehniku. Uveo je u igru drugog glumca i time pojaèao dramski element tragedije proširujuæi dijalog na raèun korskih pjesama. O toj njegovoj novini s priznanjem govori i Aristotel u Poetici. Tako je od prvobitno lirske kantate stvorio pravu dramu i postao ocem tragedije. Dotjerao je sceneriju i opremu. Bio je uèitelj kora i glumaca, sastavljao je melodije za korske pjesme i plesne figure, a u poèetku kazališne tragedije bio je i glumac. Od mlaðek suvremenika Sofokla preuzeo je uvoðenje treæeg glumca u igru.
Graðu za tragedije uzima iz mitologije, tj. Iz prièa o bogovima i herojima. Tragedije rašèlanjuju ljudsku sudbinu nad kojom lebde sreæa i nesreæa. Tom oprekom upravlja mudro naèelo božanske pravde koja kroz trpnju upuæuje ljude da se pokore vjeènim zakonima. To Eshilovo nauèavanje ne može se shvatiti ako gledamo na pojedinaèno djelo koje se odigrava pred našim oèima, veæ ga valja uklopitina mjesto koje mu u slijedu zbivanja pripada. Postoji, naime, uzajamna odgovornost meðu naraštajima koji slijede jedan za drugim jer i djeca okajavaju krivice otaca. No te krivice ne prelaze s pokoljenja na pokoljenje tako da guraju u propast nevine, veæ i potomci krivicama predaka pridružuju svoje krivice, koje postaju uzrokom njihovih tragedija. Prema tome èovjek sam sebi stvara sudbinu. Božanska se osveta pojavljuje tek kad je èovjek moralno okaljan. Eshilu se problem života ne zaustavlja na pojedincu nego zahvaæa obitelj, generacije i èak cijelu rasu. Zato sudbinu junaka ili èitava roda najèešæe prikazuje u tri tragedije. One èine sadržajnu i idejnu cjelinu-organièku triologiju. Na nju se nadovezuje satirska drama iz istog mitološkog kruga. Zamisao triologije dopušta pjesniku da u grandioznom troptihu razvije niz zbivanja i u cjelini prikaže kako se od krivice kroz patnju dolazi do spoznaje.
U rukopisnoj tradiciji navodi se 79 naslova Eshilovih tragedija, a u Leksikonu Suda rijeè je o 90 drama. Od tog bogatog opusa saèuvano je sedam tragedija i mnogo fragmenata izgubljenih drama. U novije vrijeme egipatski su papirusi iznijeli na vidjelo mnoge fragmente iz razlièitih njegovih tragedija i satirskih drama. Najpoznatija Eshilova djela su: Perzijanci, Sedmorica protiv Tebe, Pribjegarke, Agamnenon, Žrtva na grobu i Eumenide.
Temeljna problematika, koju Eshil razvija u prikazivanju ljudske osobnosti i patnje, sastoji se u toènom utvrðivanju odnosa izmeðu krivnje i kazne, izmeðu božanske osvete i slobodne ljudske volje. Pjesnik vjeruje u božanske sile i njihovu neogranièenu moæ, vjeruje u punu zavisnost èovjeka o sudbini. Bogovi zadiru u život èovjeka i postaju osvetnici za prijestupe. Odgovornost èovjeka dosta je umanjena jer ga u akciji sputava nepobjediva sudbina. U triologiji autor analitièki razglaba u cjelini kako se od krivice kroz patnje dolazi do spoznaje. Duboko religiozan, Eshil nije mogao u prilikama svoga vremena posve otkriti revolucionarnu problematiku, snažno zacrtanu u Prometeju, ali njegov strogi pogled na život temelji se na iskrenom i dubokom suosjeæanju za ljudske patnje. To je poezija patnièkog èovjeèanstva, koje kroz svoje postupke i trpnje traži smisao i apsolutnu vrijednost.

2. KRATAK SADRŽAJ DIJELA:

Radnja se zbiva u brdskoj pustoši na kraju svijeta, uz obale Okeana. Kraj je površno smješten u Skitiji. Osuðeni Prometej hoda izmeðu Vlasti i Sile, Zeusovih vjernih slugu. Za njima ide Hefest s lancima i teškim èekiæem. Rijeèi koje Vlast upuæuje Hefestu otkrivaju mjesto na kojem æe se obaviti muèenje, govore o nepokolebivoj Zeusovoj odluci i razlozima koji su do nje doveli. Vlast ne može sakriti da se raduje Prometejevoj muci. On mrzi saveznika ljudi i veseli se osveti. Hefest preko volje izvršava Zeusovu zapovijed i iskreno sažaljeva prometeja. Vlast nadzire Hefestov posao, oštro kori njegovo kolebanje i upozorava ga na propuste. Zadnji Hefestov udarac i rijeèi kojima se Vlast izruguje pribijenom Prometeju prekinula je duga šutnja. Hefest, Sila i Vlast odlaze.
Okovani Titan èuje pjevanje. To su glasovi mladih djevojaka, Okeanida, kæeri Okeanovih. U morskim dubinama èule su Hefestove udarce i došle su u krilatim kolima. Izmeðu Prometeja i zbora Okeanida razvija se razgovor. Nježnom i prijateljskom sažaljenju Okeanida odgovara Prometejev strašni oèaj. Prijateljske rijeèi djevojaka otvaraju polako zatvorenu dušu muèenika koji im se poèinje povjeravati. Prvi osjeæaj koji dolazi do izražaja u Prometeju je teško povrijeðen njegov ponos. On žali zbog kazne koja je nad njim izvršena. Dok Okeanide pokazuju strah pred Zeusovom vlašæu, Prometej izazvan imenom svoga neprijatelja izjavljuje da Zeusova pobjeda nije konaèna. Doæi æe dan kada æe Zeus morati sa njim pregovarati. Odgovarajuæi na pitanja Okeanida, Prometej govori o sebi i svojoj ulozi u borbi protiv Titana. Doznajemo kakvu je uslugu uèinio Zeusu i kako mu se oštro suprotstavio iz ljubavi prema ljudskom rodu. Govori kako je on svjesno uèinio svoj èin premda je znao da æe za to biti kažnjen. Prometej postaje žrtva koja je primila na sebe užasnu patnju za spas i sreæu ljudskog roda.
Dolazi Okean na konju sa krilima. On nagovara Prometeja da se ponizi i pokori Zeusu i da æe se sa tim završiti sve njegove patnje. Sama pomisao na pomirenje sa Zeusom izaziva bijes u Prometejevoj duši. Zeus se je pokazao u pravom svjetlu i od njega se ne može oèekivati ništa dobro. Okean je još više uzrujao Prometeja i zatim je otišao.
Poslije Okeanova odlaska zbor Okeanida oplakuje zlosretan Prometejev usud. Tada dolazi prometejev monolog u kojem govori na koje je sve naèine pomogao ljudima. Ljudi su od njega nauèili graditeljstvo, diobu poslova prema godišnjem dobu, raèunanje, pripitomljavanje životinja, brodogradnju i njegovanje bolesnika. Nauèili su proricati buduænost i pronalaziti i vaditi iz zemlja sve vrste metala. Zadivljene Prometejevim rijeèima Okeanide uzvikuju na usta zborovoðe da æe se Titan osloboditi svojih okova i eda æe opet postati po moæi jednak Zeusu.
Kod Prometeja dolazi Inahova kæi Ija, još jedna nevina žrtva Zeusove zle æudi. Ona je i zaèetnica roda od kojega je poslije više generacija morao poteæi Prometejev spasilac. Èim je opazila na stijeni pribitog Prometeja i Okeanide, poèinje postavljati pitanja, ali je obuzme neka potajna mora. Ona se pokušava oteti užasnoj opsesiji i moli smrt da dokrajèi njezine patnje. Na pitanje Okeanida, Ija pripovijeda kako je postala plijenom Zeusova egoizma. Njoj se u snu ukazao Zeus mameæi je u svoje mreže. Ona je to povjerila ocu. On je upitao za savjet proroèišta, ali su odanle dolazili neshvatljivi i èudni odgovori. Na kraju je stigla okrutna zapovijed koja je prisilila njezina oca da je otjera od kuæe i prepusti na milost i nemilosz Zeusu. Ija govori kako je pretvorena u kravu. Kad je Hermo na Zeusovu zapovijed ubio Ijina èuvara, ljubomorna Zeusova žena Hera natjerala je na nju obada koji ju svojim ubodima tjera u ludilo i goni po èitavom svijetu. Ijina je tužna i ganutljiva prièa oštra optužba Zeusa. Ija moli Prometeja da joj otkrije sva njezina buduæa lutanja i patnje. Prometej, naime, ima sposobnost da u proroèkojviziji vidi buduænost. Spremno udovoljava Ijinoj molbi i govori joj sve što je èeka. Nabraja zemlje i narode i upozorava je na opasnosti. Ija priželjkuje smrt, a Prometej je tješi govoreæi joj o svojoj daleko strašnijoj sudbini i u ljutini nagovješta Zeusov pad. Kad je Ija èula spominjati Zeusov pad, živnula je i odmah pita za objašnjenje. Prometej joj u ogorèenju otkriva tajnu, ali ne navodi ime žene koja æe upropastiti Zeusovu vlast. Ime te žene je jedino Prometejevo oružje. Zeus æe nastojati saznati tajnu. Prometej, u proroèkoj viziji izlaže Iji, na njezino traženje, sva njezina lutanja i završetak muka. Na ušæu Nila naæi æe svoje smirenje. Tu æe joj Zeus povratiti razum, taknut æe je rukom i od toga æe dodira zaèeti plod i roditi sina Epafa. Od njegova æe roda peteæi i njegov spasitelj. Obuzeta novim napadima delirija, Ija nestaje. Okeanide pjevaju pune straha o jadnoj sudbini žena koje raspaljuju ljubav bogova. Ogorèenje koje se skupilo u Prometejevoj duši potièe ga da iza Ijina odlaska sveèano izgovara otvorene prijetnje Zeusu.
Ovaj puta Zeus mora reagirati. Zeusov izaslanik Hermo dolazi k Prometeju. On nastoji oštrim prijetnjama prisiliti Titana da otkrije Zeusu svoju tajnu o pogubnom braku. Raða se sukob uzrokovan suprotnim osjeæajima. Na jednoj strani Zeus pun samoga sebe i svoje vlasti i ne može trpjeti buntovništvo, a na drugoj Prometejev duboko povrijeðeni ponos i silno ogorèenje koje pojaèava spoznaja da je kažnjen zato jer je èinio dobro. Zeus brani svoju ugroženu vlast, a Prometej trpi i svjestan je da mu predstoje još gore muke. Iako je trenutaèno po snazi slabiji, Prometej je moralno jaèi. Plemeniti karakter i moæ da vidi buduænost uzdižu ga nad Zeusa. Herm, es se obraæa Prometeju izazovnim i uvredljivim rijeèima. Prijetnjama nastoji išèupati Prometejevu tajnu. Titan prihvaæa dijalog i u sukobu mišljenja njihove se rijeèi ukrštaju. Bijes raste na jednoj i na drugoj strani. Prometej odgovara prezirom i postupa s Hermom kao s nezrelim djeèakom i robom. Kad Hermo pokušava pokolebati Prometeja, on ga ponovno odbija. Prometej se neæe poniziti pred Zeusom, neæe prihvatiti ulogu molitelja ni roba. On ...


This page:





Help/FAQ | Terms | Imprint
Home People Pictures Videos Sites Blogs Chat
Top