peperonity Mobile Community
Welcome, guest. You are not logged in.
Log in or join for free!
 
New to peperonity.com?
Your username allows you to login later. Please choose a name with 3-20 alphabetic characters or digits (no special characters).

IMPORTANT: Choose your name WISELY as you cannot change it later on! This is due to the fact that we will submit your pages to major search engines so that they can be found properly. 
Please enter your own and correct e-mail address and be sure to spell it correctly. The e-mail adress will not be shown to any other user. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
This password protects your account. To avoid typos it must be entered twice. Please enter 5-20 alphabetic characters or digits (no special characters). Choose a password that is not easy to guess! Never disclose your password to anyone. 
Stay logged in
Enter your username and password to log in. Forgot login details?

Username 
CAUTION: Do not disclose your password to anybody! Only enter it at the official login of peperonity.com. We will never ask for your password in a message! 
Login
Stay logged in

Share photos, videos & audio files
Create your own WAP site for free
Get a blog
Invite your friends and meet people from all over the world
All this from your mobile phone!
For free!
Get started!

You can easily invite all your friends to peperonity.com. When you log in or register with us, you can tell your friends about exciting content on peperonity.com! The messaging costs are on us.
Meet our team member Marzus and learn how to create your own mobile site!

Smrt Smail Age Cengica - Ivan Mazuranic | lektire



Smrt Smail Age Cengica - Ivan Mazuranic
SMRT SMAIL-AGE CENGICA





O PISCU: Ivan Mazuraniæ ( roðen 11. kolovoza 1814. ) u Novome u Hrvatskom Primorju u kraju, gdje je jos punim zivotom zivjela narodna pjesma, i gdje su mnogi znali napamet stihove Andrije Kaèiæa Miociæa propjevao je veæ kao gimnazijalac u Rijeci, izrazivsi u desetercima svoju zalost za rodnim mjestom i svoje sjeæanje na njega ( Vinodolski dolèe, da si zdravo). Ali tek 1835. godine kad je u Zagrebu stao izlaziti knjizevni list Danica, poèeo je sustavnije pisati, postavci ubrzo najizrazitijim pjesnikom prve faze ilirizma. Bio je tada jos u Subotistu u Madjarskoj, kamo je, nakon dovrsene gimnazije, bio posao da uèi filozofiju i da se usavrsi u madjarskom jeziku. Ostavivsi Subotiste, dosao je 1836. godine u Zagreb, gdje je dovrsio filozofiju i pravo.

Ma?uraniæ je bio potomak porodice, koja se u vrijeme uskoèkih ratova doselila u Hrvatsko Primorje iz ju?nih krajeva. Njegovi su preci u Novome bili ne?to imuæniji seljaci, ?iveæi od zemljoradnje i vinogradarstva, a baveæi se usto i razlièitim zanatima, za domaæe potrebe. Imao je vi?e braæe, od kojih je stariji, Antun, polazio ?kole, i bio mu neke vrste pokrovitelj i vodiè. Najmlaði mu brat, Matija, autodidakt, ?ivio je kao graðevni poduzetnik u razlièitim krajevima svijeta.

Ivan Ma?uraniæ svr?io je tri razreda osnovne ?kole u rodnome mjestu-na njemaèkom jeziku, jer je tada Hrvatsko Primorje bilo sastavni dio tzv. Ilirskih kraljevina, kojima su upravljali izravno iz Beèa. Zatim je po?ao u gimnaziju u Rijeci.

Kao siroma?an uèenik ?ivio je uglavnom od instrukcija. Veæ u Rijeci nauèio je latinski, talijanski i mad?arski jezik, a usto je uèio francuski, engleski i slavenske jezike. Svr?iv?i ?kole, bio je godinu dana suplenat na zagrebaèkoj gimnaziji, a zatim je pre?ao u Karlovac, gdje je postao tzv. sirotinjski staratelj i odvjetnik. 1848. godine kad je feudalizam skr?en i u Austriji, te su i neplemiæi dobili politièka prava, dao se i on u politiku. Te je godine izabran za narodnog zastupnika u hrvatskom saboru. Brzo se uspinjao u karijeri.

1868. godine uspostavljena je tzv. Ugarsko-hrvatska nagodba protiv koje se Ma?uraniæ borio. Kad je revidirana , postao je banom. Pod njegovom je upravom u Hrvatskoj ureðeno osnovno i srednje ?kolstvo, osnovano sveuèili?te, organizirana administracija. Meðutim, protiv njega su se dizali radikalniji hrvatski politièari, predbacujuæi mu mlakost i popustljivost. Napustiv?i polo?aj bana, pre?ao je u opoziciju. Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine.



Izlazak Gajeve �Danice� pozdravio je odom Primorac � Danici �. Daljnji va?niji stihovi su mu u pjesmi Vjekovi Ilirije, a prvo knji?evno priznanje stekao je nadopuniv?i XIV. I XV. pjevanje Gunduliæeva Osmana.

Najzaslu?niju pjesnièku slavu postigao je spjevom Smrt Smail ? age Èengiæa, objavljenim prvi put u èasopisu � Iskra� 1846. godine u Zagrebu.


2. Izaberi jedno od pjevanja i odredi im:

- Agovanje



- TEMA: krvnièko agovanje Smail-age

- MJESTO RADNJE: Stolac ? kula Smail-age ( Hercegovina )

- OSNOVNA MISAO: Kada vjerujemo u pravdu i Boga, tada vjerujemo i u to da æe doæi kraj svakome nasilju, da æe svako nasilje biti skr?eno

- VRIJEME RADNJE : 16. stoljeæe

- OSOBINE LIKOVA:



SMAIL-AGA
- bezosjeæajan

- surov

- u du?i kukavica

- ljut ?to njegovi zarobljenici umiru ponosni i s vjerom u Boga

- krvoloèan

- divi se svojoj moæi

- utjeruje haraè



SMAIL-AGINE SLUGE:


- boje se Smail-age

- slijepo slu?aju nareðenja Smail-age

- ne mogu vjerovati da ljudi mogu umirati u stra?nim mukama a da pri tome ne ispu?taju ni jauka

- boje se Crnogoraca koji umiru ponosno- boje se njihove osvete



CRNOGORCI



- umiru sa vjerom u Boga

- hrabro idu u smrt ne ispu?tajuæi ni jauka

- ne boje se Smail-age

DURAK


- starac moli milost za Crnogorce

- umire ponosno, ne boji se smrti


NOVAK


- Durakov sin koji voli svoga oca

- Ne trpi ubijanja Smail-age

- Moli milost za svog oca

- Osvetoljubiv



- ELEMENTI FABULE



Smail-aga poziva svoje sluge
Nareðuje slugama da pobiju Brðane
Brðani umiru dostojanstveno bez jauka
Smail-aga nareðuje slugama da ubiju starca Duraka
Novica moli milost za svog oca




- KRATAK SADR?AJ



Turski plemiæ Smail-aga, poziva svoje sluge i nareðuje im da dovedu Brðane ( Crnogorce ), skupinu crnogorskih mladiæa koji su bili njegovi zarobljenici. Odluèio ih je ubiti i na taj naèin pokazati svoju velièinu. Starac Durak moli Smail-agu da im po?tedi ?ivote, ali okrutni aga to odbija. Njegove sluge ubijaju mladiæe, nabijajuæi ih na kolac. Meðutim, Crnogorci su ponosni i imaju vjeru u Boga, pa umiru bez ijednog jauka. Smail-aga ne mo?e vjerovati da ljudi mogu umirati tako hrabro i to ga pomalo pla?i. Nakon ?to je ubio mladiæe naredio je slugama da objese starca Duraka, iako njegov sin Novica, agin vojnik, moli milost za svoga oca. Smail-aga nema milosti i ubija starca Duraka.

3. Analiziraj:


- Smail-agu

- Crnogorce

- Turke



Smail-aga je silni turski ratnik, koji je veoma krvoloèan i u?iva ubijajuæi nevine i bespomoæne ljude. Svoje zarobljenike muèi neèuvenim mukama, da bi ih zatra?io i iz njih izvukao ?to veèi haraè. Meðutim, on je u du?i kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva muèenjem drugih ljudi. Njegovi sluge Turci, takoðer u?ivaju u zvjerskim muèenjima zarobljenih kr?æana. Vole ?ivjeti lagodnim ?ivotom, razvratni su i novac im predstavlja najveæe zadovoljstvo. Da bi ?ivjeli takvim naèinom ?ivota, spremni su raditi sve i sva?ta nevinom narodu, samo kako bi ugodili Smail-agi, koji im takav ?ivot omoguæava.

S druge strane , Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja ni?ta znaèajno, njima je va?nija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispu?tajuæi ni jednog jauka, iako umiru u stra?nim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati, mora biti skr?eno.



4. Prika?i svojim rijeèima simboliku kobi



Smail-aga je godinama muèio i ubijao nevini narod. Imao je svu moæ u svojim rukama, i upla?ene sluge koje su ovisile o njemu, pa su izvr?avale sve njegove zapovijedi. Pona?ajuæi se nadmoæno i zapovijedajuæi sa svog prijestolja, izgledao je velik i moæan, u svoj svojoj blistavoj i bogatoj opremi.

Kada je aga umro svu njegovu opremu uzeo je nekakav plahi Turèin, koji u njoj nije izgledao ni upola tako stra?no, veliko i moæno kao zli aga.

Velièina èovjeka nije u njegovoj odori, bogatstvu i u tome ?to æe ga se netko sjeæati po zlim djelima. Kada ljudi umru, svi izgledaju jednako, samo ?to neke, skromne i dobre ljude pamtimo po njihovim dobrim djelima, po dobrim stvarima koje su napravili u ?ivotu i tada ih uèinimo jo? veæima nego ?to su bili za ?ivota. Ljude koji su za ?ivota bili veliki i moæni, a èinili zlo drugim ljudima, poku?avamo zaboraviti ?to prije i mo?da tek nakon njihove smrti shvaæamo koliko su jadni, mali i beskorisni.



Osobni dojam:


Djelo mi se veoma svidjelo, jer je jako pouèno. Divim se narodu koji se hrabro bori protiv tuðinske vlasti i tlaèitelja. Divim se narodu u kojega je tako duboko usaðena vjera u Boga, vjera u pravdu, narodu koji bez ijednog krika trpi zvjerska muèenja i vjeruje da æe nepravda jednog dana nestati i da æe se oni ponovo domoæi svoje slobode.

Ne mogu vjerovati da na svijetu postoje bolesni ljudski umovi kao ?to je Smail-aga, ljudi koji mogu u?ivati u zvjerskim muèenjima nedu?nih ljudi.

Dru?tvene prilike onog vremena:



U vrijeme kada se radnja dogaða, u � zemlji hercegovaèkoj � su vladali krvoloèni i okrutni Turci. Stalno su se sukobljavali sa kr?æanima, i nisu priznavali ni jednu vjeru osim svoje, muslimanske. Obièan narod su zarobljavali, ako bi ovi odbijali plaæati poreze i tada bi ih ubijali na najsuroviji naèin. Narod nije imao novaca i sve te?e su mogli podmirivali svoje obaveze prema Turcima. Zbog toga su se digli na ustanak, kako bi se oslobodili krvave vladavine Turaka.



Tader aga: � More, sluge,

Crèe raja, crèe haraè, sluge;

Veæ vi hajte uskrisite raju,

Ne bi li mi izbavili haraè. �





Bijesan aga, neman ru?na,

� Haraè, rajo, haraè! � rièe

�Haraè, haraè, il jo? gore bièe�


� Hljeba, hljeba , gospodaru!

Ne vidjesmo davno hljeba !�


Pjesnikov stil:


Pjesnièke slike:

a) vizuelne


- na nogah im te?ke negve

- na rukah lisièine

- rijekom krvca poljem teèe

- gvo?ða, konop, no?e

- palu, oganj, kolac grozni

-

b) akustiène



- plaèuæ pjeva

- plaèuè plaèe

- Krcnu kolac

-

-

Izra?ajna sredstva:



a) epiteti



- zlatno odijelo

- okovana sablja

- britka sablja

- tamne oèi

- zvijezde sjajne



-

b) onomatopeja



- pisti

- cièi

- hripi


c) metafora



- svakom momku o?tar kolac daje ?smrt, ubijanje

- studen kamen prima ?ivot ? smrt

- mrijet mu se ne æe , a jest ne?to ?to ga naprijed kreæe ? ?elja za osvetom



d) personifikacija



- noæ je vani slijepa, gluha

- mrak se gusti

- zadrhta?e ta vje?ala tanka

- gola nevesela du?a

- zrolar krst se smije

-


e) usporedba


- ...


This page:





Help/FAQ | Terms | Imprint
Home People Pictures Videos Sites Blogs Chat
Top